Na materinskom jeziku stječemo prva znanja o svijetu, o životu, o samima sebi najprije u obitelji i potom tijekom osnovnog i, najčešće, srednjeg, nerijetko i višeg, školovanja (ako se školujemo u domovini). No, nezaustavljiv je proces sve brže globalizacije i sve je važnija u tom smislu uloga engleskog jezika kao, stjecajem niza okolnosti, tzv. svjetskog jezika, jezika globalnog komuniciranja s (još uvijek, premda je upitno koliko još dugo) globalno vodećom ulogom Zapada, na čelu s SAD i, sve manje - iako s još uvijek značajnom - ulogom EU.
Učenje i vladanje jezicima drugih nacija omogućava razumijevanje drugih - od vlastite nacije više ili manje različitih -nacionalnih zajednica tj. sastavnica njihovog nacionalnog identiteta, njihove povijesti i kulturne tradicije, njihovih nacionalnih mitova, njihovog mentaliteta). Vrlo često tome smetaju - i čak to ponekad sasvim onemogućuju - brojne predrasude koje su proizvod povijesno složenih i nerijetko konfliktnih odnosa između različitih nacionalnih zajednica, točnije između njihovih nacionalnih elita, a pogotovo između njihovih aktualnih političkih režima i njihovih interesa, naročito kad su u konfliktnom odnosu.
Primjerice, bez vladanja ruskim jezikom, a na ruskom jeziku funkcioniraju i mnogi ukrajinski mediji jer je ruski jezik materinski jezik mnogih Ukrajinaca, praktički nije moguće u zemljama Zapada, pa tako ni u Hrvatskoj koja je tijesno integrirana sa Zapadom, razumjeti što se zapravo događa između Rusije i Ukrajine. Želite li razumjeti taj konflikt, posebno - logiku aktualnog ruskog i ukrajinskog režima i njihovih "javnih mnijenja" (na)učite (osim engleskog) barem još i ruski jezik. Znanje nekih stranih jezika važno nam je i korisno i zbog mogućnosti kvalitetnijeg školovanja i/ili atraktivnijeg i bolje plaćenog posla.
Kome je to prezahtjevno jer bi, primjerice, danas svakako bilo dobro znati i, barem, još kineski i arapski jezik, a poželjno bi bilo znati i španjolski, hindi i svahili. Tko želi biti slobodan od nacionalnih predrasuda, tko ne želi biti ni od koje interesne skupine manipuliran, tko ne želi svijet i čovječanstvo sa svim njegovim beskrajnim kulturnim, političkim, religijskim, jezičnim različitostima i proturječnostima gledati i vrijednosno doživljavati samo kroz naočale svoje nacionalne zajednice (ili skupine nacionalnih zajednica) što daju više ili manje jednostranu i iskrivljenu sliku objektivne stvarnosti, tomu preporučamo učenje nacionalno neutralnog i maksimalno jednostavnog za učenje jezika - esperanta.
Pomoću njega, a esperanto to doista omogućava, mogući su bezpredrasudno komuniciranje i osobna prijateljstva s ljudima širom svijeta. Totalitarni režimi to, dakako, ne vole, a neki i ne trpe. Činjenica da esperanto unatoč procesima globalizacije nije, barem za sada, prihvaćen kao svjetski jezik razumljiva je jer nacionalnim i globalnim elitama to nije u interesu. No, svatko za sebe može sam odlučiti što je kome u osobnom interesu!